Predgovor
Recenzija Dr. Ivica Prga

Recenzija g. Vladimir Faber

Sadržaj

ZAŠTITA I SIGURNOST FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU BANAKA I DRUGIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Nakladnik:
TECTUS d.o.o.

Za nakladnika:
Drena Milijević, dipl. ing.

Urednik:
Nikola Milijević, dipl. ing.

Recenzenti:
Prof. Ivica Prga
Vladimir Faber

Lektori:
Prof. Karmela Kovač-Ivanović
Silvia Janjić

Tehničko uređenje, prijelom i korice:
Domagoj Mrčela

Tisak:
"Grafički Studio Cobra", Dobriše Cesarića 30, Valpovo

PREDGOVOR AUTORA

Priručnikom za zaštitu banaka i drugih financijskih institucija se po prvi put sustavno obrađuje sve značajnija problematika zaštite u bankama i drugim financijskim institucijama.
"Zaštita i sigurnost" je naziv kojim je zahvaćeno šire područje od same problematike koja je predmet ovog rada. Međutim, elementi zaštite i koncepcije zaštite o kojima se govori u knjizi, mogu se u određenim inačicama primjenjivati i na druge društvene subjekte koji se trebaju štititi. "Sigurnost" ima širi opseg od riječi "zaštita" a suodnos ovih dviju riječi je logičan; što je bolja zaštita to je veća opća sigurnost. Ovo se odnosi kako na svako okruženje, tako i na okruženje u bankama ili drugim financijskim institucijama. Naime, zaštita ne samo da odvraća vanjske neprijatelje, već ima preventivni učinak na uredno poslovanje (dolazak, odlazak sa posla i sl.), odvraća od zlouporaba na poslu (krađa od strane uposlenika), odnosno općenito disciplinira zaposlenike na radnom mjestu.

Strukturu i kompoziciju priručnika čini; pravna osnova ustrojavanja i obavljanja zaštitarskih poslova, analiza prikupljenih podataka od stručnih i ovlaštenih predstavnika banaka koji se bave zaštitom i susreću s konkretnom problematikom sigurnosti i zaštite u svojoj banci, modus operandi ugrožavanja u bankama s obzirom na objekt napada, moguće koncepcije zaštite, tjelesna i tehnička zaštita i analiza ukupnog učinka zaštite.
Priručnik je namijenjen članovima uprave banaka i srednjem managementu koji imaju utjecaj na odluku štititi banku ili ne, odnosno kojom taktikom i opsegom u tjelesnoj zaštiti te kojim sustavima tehničke zaštite.

Priručnik je namijenjen i voditeljima unutarnjih zaštitarskih službi banaka i operativnim rukovoditeljima u privatnim zaštitarskim tvrtkama kao elementarna osnova kako i s čim štititi zaposlenike banke, korisnike bankarskih usluga (komitente) i imovinu banke. Priručnikom će se moći služiti i osiguravajuća društva koja će, analizirajući zaštitnu funkcionalnost pojedinih taktičkih mjera tjelesne zaštite i sigurnost rada sustava tehničke zaštite, moći postaviti takve uvjete pri osiguravanju osoba i imovine u bankama tako da će veći bonus na cijenu premije davati onim bankama koje ustroje kvalitetnu zaštitu a malus na cijenu premije će određivati onim bankama koje nemaju nikakvu ili neadekvatnu zaštitu.


Raščlambom ove problematike u Priručniku otvorit će se mogućnost za aktivniju ulogu osiguravajućih društava u međusobnom interaktivnom djelovanju sljedećih subjekata : zaštitari - banke - osiguravajuća društva.


Temeljni cilj Priručnika je informirati uprave banaka, osiguravajućih društava, zaštitarskih tvrtki i druge zainteresirane o najsuvremenijim mogućnostima i metodologiji zaštite njihove imovine i osoba te uputiti na ustrojavanje one zaštite koja najbolje odgovara njihovim potrebama i željama.


Držimo da nije potrebno isticati da će se ustrojavanjem odgovarajuće zaštite smanjiti rizik izvršenja kaznenih djela kao i ostalih štetnih događaja koji mogu imati značajan utjecaj na opću sigurnost u banci te na poslovanje i "good will" banke.
Ističemo da u stručnoj literaturi ovog tipa ne postoji sličan priručnik koji cjelovito i sažeto na jednom mjestu objedinjuje problematiku zaštite osoba i imovine u bankarskoj djelatnosti, naglašava neizostavnu nužnost povezivanja tjelesne i tehničke zaštite kao najučinkovitije metode štićenja, te konačno, da već dulje vrijeme postoji jasno izražena potreba bankara za izradom ovakvog stručnog materijala.


Upravo iz navedenih razloga izdavač ovog Priručnika je tvrtka Tectus poznata po raznim izdavačkim pothvatima a najviše po dvomjesečniku "Svijet osiguranja".
Pokrovitelji koji su podržali početnu inicijativu su Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje i Hrvatska udruga banaka. Temeljni ciljevi i HIBO-a i HUB-a jesu kvalitetnije pružanje bankarskih usluga u Republici Hrvatskoj i podizanje razine sigurnosti u bankama. Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje, izdavanjem ovog stručnog štiva, omogućuje članovima uprava banaka i voditeljima zaštitarskih poslova u bankama da dobiju kvalitetne informacije o tome kako i s čim zaštiti banku.


Pri izradi Priručnika raščlambom i sintezom iskustva stečenog dugogodišnjim radom i dosadašnjim iskustvom (know how) autora. Iskustvo se temelji na radu u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske i neposrednom radu na poslovima zaštite osoba i imovine u zaštitarskoj industriji, te preporuka NACOSS-a (National Approval Council for Security Systems) iz Engleske, njemačkih preporuka i standarda (VDS) za zaštitu banaka i bankarskog poslovanja, ASIS-a (American Society of Industrial Security), te uputa i preporuka za zaštitu osoba i imovine međunarodnih korporacija CERBERUS, SECURITAS, SONY, PELCO i dr. One svoju djelatnost temelje isključivo na proizvodnji uređaja za tehničku zaštitu i pružanju usluga zaštite osoba i imovine. Za izradu Priručnika, korištena je i znanstvena metoda ankete kojom su, od neposrednih rukovoditelja zaštitarskih poslova u hrvatskim bankama- dobiveni podaci vezane uz zaštitu imovine i osoba u bankama.. Obavljena je raščlamba, te su u knjigu unijeti konkretni prijedlozi, primjedbe, ideje i problemi bankara na koje nailaze u radu i njihovo dosadašnje iskustvo.
Nadamo se da ćete u knjizi "Zaštita i sigurnost" pronaći odgovore na sve aktualniju problematiku zaštite u bankama i financijskim institucijama.

U čovjekovoj je prirodi težnja ka većem osjećaju subjektivne ali i objektivne sigurnosti. Danas je ta potreba izraženija no ikad. Međutim, kod zaštite banaka valja imati na umu da je potrebno prije svega spriječiti nastajanje mogućih ugrožavanja i štetnih događaja .Iz prethodne tvrdnje proizlazi slijedeće: ustrojavanjem zaštite povećava se osjećaj opće sigurnosti što kod stranaka i uposlenika povećava zadovoljstvo - što pak na koncu utječe na bolju iskoristivost kapitalnih i ljudskih resursa.

Poruke ovog priručnika su
"Sigurnost se ne improvizira" i
"Boljom zaštitom do veće sigurnosti".

RECENZIJA Dr. IVICE PRGE

Kako dizajnirati financijski sustav na način da izdrži eksterne šokove, koje interne sigurnosne regulatore takav sustav mora imati kako bi spriječio krizu, pitanja su koja koincidiraju sa sve prisutnijim pojavama financijskih slomova. Sigurnost, likvidnost i rentabilnost, postulate bankovnog poslovanja mogu i naoko mali propusti u financijskom sektoru dovesti u pitanje.

Iako je ekonomska teorija spremna uzroke bankovnih slomova tražiti u dominantnom utjecaju globalnih faktora, poput rasta kamatnih stopa ili pada tečaja, sve su glasniji pobornici mikroekonomskih uzroka kriza.

U istraživanju koje je proveo Office of the Comptroller of the Currency u SAD, među najznačajnije probleme koji su uzrokovali propast banaka su neprimjeren sustav osiguranja, nedostatan nadzor nad ključnim djelatnicima i zlouporaba položaja.
Bankarstvo se temelji na povjerenju,a štediše su uvjerene da će im banka isplatiti novac. Nedvojbeno je da to povjerenje postaje upitno u slučajevima kontinuiranih prepada na bankovne poslovnice ili mjenjačnice. Pojave domino efekata su nam dobro poznate iz nedavne monetarne povijesti. Zbog toga propusti u jednoj banci mogu imati multiplicirajuće negativne učinke i na ostale banke.

Poznato je da su bankari skloni mistificirati vlastiti posao. Jedna od temeljnih tabu tema među bankarima je sigurnost i zaštita u bankama. Vlastiti propusti se, u bespoštednoj tržišnoj utakmici, prikrivaju ili minoriziraju, iako slavni guru bankovne supervizije Aristobulo de Juan upozorava da je napast da se ukrade u bankarstvu tako velika da se elementi pljačke mogu pronaći u gotovo svim slučajevima propasti banaka.

Slijedom navedenog, pionirski rad Marka Kričančića i Davora Delišimunovića koji je pred nama dragocjen je iz više razloga. Iako autori o njemu govore kao o Priručniku, rad uveliko nadmašuje okvire Priručnika. Rad je riznica pojmovlja zaštite i sigurnosti, pravne sistematizacije ovoga sofisticiranog područja, prikaz postojećeg stanja i putokaz za izradu strategije zaštite banke.

Autori lucidno ukazuju na nedovoljnu svijest na relaciji banka-osiguravatelji. U slučaju štetnog događaja bankari naplaćuju policu, osiguravatelji se naplaćuju od ino reosiguravatelja i "tako se stvara začarani krug čiji sudionici nisu osobito motivirani za ustrojavanje zaštite objekata u kojima se obavlja poslovanje gotovim novcem, transport novca i dr. vrijednosti te zaposlenika u bankama." Pri tome s pravom ističu tri ključna sudionika koja mogu smanjiti rizik nastanka štetnih događaja: financijske institucije, zaštitarske tvrtke i osiguravateljske kuće. Iz rada proizlazi ključna uloga osiguravatelja u poticanju banaka na samozaštitu.

Posebno su dragocjeni podaci koje su autori prikupili temeljem anketnog upitnika upućenog bankama. Iako proizlazi da bankari drže da je zaštita strateška investicija banke, rezultati ankete otkrivaju niz manjkavosti na području zaštite i educiranosti zaposlenika o zaštiti( nedostatak pismenih protokola postupanja, praćenje trendova u zaštiti).

Iako je područje tehničke zaštite opsegom najzastupljenije u radu, ključno je poglavlje, po mome mišljenu, koncepcije zaštite novčarskih institucija. U ovom dijelu autori u sažetoj formi daju naputke za izradu opće strategije zaštite, uključujući i rizična područja o kojima se do sada, u novčarskim institucijama, malo razmišljalo (zaštita od industrijske špijunaže, zaštita managementa).

Možemo zaključiti da će rad Marka Kričančića i Davora Delišimunovića biti nezaobilazna literatura ne samo za zaštitarske stručnjake, nego šire, za managere u bankama, osiguravajućim i zaštitarskim tvrtkama. Za nadati se da će rad utjecati na širenje spoznaje o tome u kojoj su mjeri sigurnost i zaštita jedna od temeljnih karika novčarskog poslovanja.


dr. Ivica Prga, ravnatelj
HRVATSKI INSTITUT ZA BANKARSTVO I OSIGURANJE


RECENZIJA G. VLADIMIRA FABERA

Ovaj priručnik, ne podcjenjujući do sada objavljene radove, po prvi put na jednom mjestu ( u modernoj hrvatskoj zaštitarskoj teoriji i praksi) pojašnjava brojne aspekte zaštite u financijskim institucijama te privatne inicijative u zaštitarskoj djelatnosti.

Autori su vrlo dobro strukturirali rad polazeći od općeg ka pojedinačnom, te su, uz uvod i pravni osnov, obrađenu anketu i prikaz raznih oblika ugrožavanja sigurnosti financijskih institucija, kvalitetno prikazali moguće koncepcije zaštite, razloge za i protiv organiziranja unutarnje zaštitarske službe odnosno korištenja usluga privatnih zaštitarskih tvrtki i na kraju opisali potencijalne mogućnosti tehničke zaštite.

Sa ovim radom autori su popunili prazninu koja u teoriji zaštitarske djelatnosti postoji praktično od demokratskih promjena 1990. godine, odnosno od uvođenja slobodnog tržišta ljudi i roba te jačanja privatnog vlasništva, a svakako i prazninu nastalu izostankom stručnih radova koji bi pobliže pojasnili problematiku Zakona o zaštiti osoba i imovine, donesenog u prosincu 1996. godine.

Kritičari će s pravom reći da je i ovaj rad, imajući u vidu navedeni protok vremena, već zakasnio, ali, uvjeren sam, nitko mu neće moći poreći aktualnost, imajući u vidu brojne reforme koje se provode ili se planiraju provesti u našem društvu.

Svakako, naglasak bih stavio na reformu sustava unutarnje sigurnosti u Republici Hrvatskoj koja je u tijeku, a posebno na smanjenje broja policijskih službenika, te promjenu mjesta i uloge policije u demokratskom društvu kojem težimo. Policija nije i ne može biti represivno tijelo - jamac unutarnjeg pravnog reda i sigurnosti svih titulara vlasništva a organizacijski, namjenom i brojem ustrojena po uzoru na policije zapadnoeuropskih zemalja.

Autori vrlo dobro primjećuju da odgovorne osobe u dijelu financijskih institucija (banaka, pošta, mjenjačnica i dr.) ne vide ili ne žele vidjeti navedene društvene promjene, te nedostatno organiziraju zaštitu ljudi i imovine. No, osim kritičkih osvrta na brojna pitanja iz prakse, autori su ponudili i kvalitetne odgovore o načinima definiranja koncepcija i modela zaštite.

Lako je uočiti da su opisane koncepcije i modeli zaštite, kao i ponuđeni zaključci utemeljeni na višegodišnjem praktičnom iskustvu autora u zaštitarskoj djelatnosti, što svakako podiže ukupni dojam o ovom radu, no isto tako, u radu nedostaje konkretna obrada primjera - događaja iz prakse u kojima je bila ugrožena sigurnost ljudi i imovine. Naravno, za očekivati je da će u dopunjenom izdanju biti otklonjen ovaj nedostatak.

Izrazito pohvaljujem univerzalnu poruku knjige "sigurnost se ne improvizira" i dopunio bih je nedvosmislenom tvrdnjom da je svako ulaganje u sigurnost financijskih institucija i imovine - ISPLATIVO.

I na kraju, vjerujem da će ovo lako čitljivo štivo u kome su pravni i tehnički izrazi dodatno protumačeni u pojmovima, biti podjednako korisno potpunim novacima kao i stručnjacima u zaštitarskoj djelatnosti, odgovornim osobama i zaposlenicima u bankama i financijskim institucijama te uposlenicima osiguravajućih tvrtki. Naravno, knjigom se mogu koristiti svi oni koji žele dobiti osnovne spoznaje o zaštiti imovine i zaštitarstvu, a toplo je preporučujem i policijskim službenicima radi vlastitog stručnog usavršavanja i radi argumentiranog savjetovanja fizičkih i pravnih osoba o ustrojavanju zaštite imovine koja će odgovarati njihovim stvarnim potrebama.

G. Vladimir Faber, Načelnik uprave policije
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE


SADRŽAJ

  1. PRAVNI OSNOV I PROPISANI STANDARDI
  2. ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA OD PREDSTAVNIKA BANAKA
  3. UGROŽAVANJA U BANKAMA S OBZIROM NA OBJEKT NAPADA
    1. UGROŽENI OBJEKTI I POSLOVNI PROCESI
    2. POZNATI MODUS OPERANDI UGROŽAVANJA U BANKAMA
  4. KONCEPCIJE ZAŠTITE NOVČARSKIH INSTITUCIJA
      1. OPĆE SMJERNICE ZA IZRADU STRATEGIJE ZAŠTITE BANKE
      2. POSEBNE SMJERNICE ZA ZAŠTITU BANKE
        1. Tjelesna zaštita
        2. Tehnička zaštita
        3. Zaštita vrijednosti u transportu
        4. Zaštita od požara
        5. Građevinski zahvati u zaštiti
        6. Zaštita podataka
        7. Utjecaj zaštitnog sustava na organizaciju poslovanja
        8. Zaštita od industrijske špijunaže
        9. Kategorizacija objekata i odgovarajućih modela zaštite
        10. Definiranje opće i odgovornosti za zaštitu
        11. Harmonizacija zaštite i poslovne suradnje s osigurateljima
        12. Predviđanje štetnih događaja i postupanje u kriznim situacijama
        13. Djelatnost privatnih detektiva
        14. Zaštita managementa
        15. Procedure i protokoli
  5. UNUTARNJA ZAŠTITARSKA SLUŽBA ILI ZAŠTITARSKA TVRTKA
  6. PRATNJA I OSIGURANJE VRIJEDNOSTI
  7. TEHNIČKA ZAŠTITA
    1. PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PROVEDBE TEHNIČKE ZAŠTITE
    2. KONCEPT ZAŠTITE POMOĆU SUSTAVA TEHNIČKE ZAŠTITE
    3. POSTUPAK PLANIRANJA ZAŠTITE I IZRADE MATRICE RIZIKA
    4. VRSTE ZAŠTITE
    5. PROTUPROVALNI SUSTAVI ZAŠTITE
      1. Elementi sustava protuprovalne zaštite
      2. Koncept protuprovalne zaštite
    6. PROTUPREPADNI SUSTAVI ZAŠTITE
      1. Elementi sustava protuprepadne zaštite
      2. Koncept protuprepadne zaštite
    7. SUSTAV ZA KONTROLU PRISTUPA
      1. Elementi sustava za kontrolu pristupa
      2. 7.7.2. Koncept zaštite pomoću sustava kontrole pristupa
    8. SUSTAV VIDEO NADZORA
      1. Elementi sustava video nadzora
      2. Koncept zaštite pomoću sustava video nadzora
    9. SUSTAV ZA NADZOR OBILAZAKA ČUVARSKE SLUŽBE
    10. UREĐAJI ZA DETEKCIJU METALNIH PREDMETA
    11. SREDSTVA VEZE
    12. MEHANIČKA ZAŠTITNA SREDSTVA I NEPROBOJNA STAKLA
    13. CENTRALNI DOJAVNI SUSTAV
    14. ZAŠTITA TREZORA.
  8. UČINCI DODATNE ZAŠTITE
  9. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA